PD101 Logistika znanstveno-istraživačkog rada
I. Semestar svučilišnog poslije diplomskog doktorskog studija strojarstva
Opterećenje u semestru: 30P + 0E
ECTS bodovi: 7,5
Prof. dr. sc. Dražan Kozak
Prof. dr. sc. Marija Živić
Prof. dr. sc. Katica Šimunović
Prof. dr. sc. Sergej Hloch, (TU Košice, Slovačka)
Pojam i definicija znanosti, znanstvenog rada, tehnike i tehnologije. Znanstvene metode i metodologije. Metode znanstvenog rada: analiza i sinteza, apstrakcija i konkretizacija, generalizacija i specijalizacija, induktivne (promatranje, eksperiment, brojanje, mjerenje, statističke metode, kauzalne indukcije), deduktivne, akrimatske, komparativne, genetičke, ankete, intervjui. Pojam istraživanja i znanstvenog istraživanja. Faze istraživanja. Izrada prijedloga istraživačkog projekta.
Planiranje i oblikovanje pokusa. Istraživačke hipoteze. Strategije istraživanja. Plan pokusa. Faktorski plan pokusa. Vrednovanje hipoteza. Organiziranje znanstveno-istraživačkog rada. Izrada plana. Vođenje znanstvenog projekta. Praćenje realizacije.
Pronalaženje znanstvenih informacija i izvora. Način pisanja znanstvenih i stručnih radova. Tehnika izrade doktorskog rada. Način izlaganja i obrane.
Glavne nastavne jedinice kolegija se prezentiraju kroz predavanja i primjere iz prakse, tzv. ‘case study’ analize. Spoznajama tijekom predavanja će studenti doktorskog studija bitno proširiti i produbiti svoja znanja o znanstvenoistraživačkom radu, odnosno o fundamentalnim, primijenjenim i razvojnim istraživanjima, te postupcima izrade znanstvenih i stručnih radova, prije svega seminarskih radova, znanstvenih rasprava (članaka), disertacije, studija izvodljivosti, ekspertiza itd. Pri obradi primjera doktorandi će aktivno i neposredno sudjelovati kao istraživači u znanstvenom istraživanju. Pretraživanjem baza i simulacijom izrade pojedinih vrsta znanstvenih i stručnih djela, polaznici studija će se učinkovito osposobiti za znanstveno utemeljen i racionalan znanstvenoistraživački rad.Razumijevanje i primjena stečenog znanja kroz ovaj kolegij očituje se u izradi seminarskog rada, posvećenog u pravilu temi doktorske disertacije. Pozitivna ocjena seminarskog rada predstavlja preduvjet za izlazak na usmeni dio ispita. Ocjena iz seminarskog rada sudjeluje sa 60%, usmeni dio ispita sa oko 25% te aktivno sudjelovanje na nastavi sa oko 15% u konačnoj ocjeni iz ovog kolegija.
1. Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, 4. izdanje, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000.
2. Žugaj, M.: Metodologija znanstvenoistraživačkog rada, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 1997
3. Silobrčić, Vlatko: Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, Medicinska naklada, Zagreb, Četvrto, dopunjeno izdanje, 1998.
4. Salitrežić, T.; Žugaj, M.: Uvod u znanstvenoistraživački rad,(V. izd.) FOI, Varaždin, 1985
2. Kniewald, Jasna: Metodika znanstvenog rada, Multigraf d.o.o., Zagreb, 1993.
3. Težak, Đurđica: Pretraživanje informacija na Internetu, Priručnik s vježbama, 2. izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002.
5. Day, A. Robert: How to write and publish a scientific paper, 5th edition, ryx Press, ISBN 1573561657, 1998.
6. Bailey, C.A.: A Guide to Field Research, Pine Forge Press, Thousand Oaks, California, 1995
7. Precce, R.A.: Starting Research, PINTER, London, 1996
8. Bell, J.: Doing Your Research Project, Open University, Philadelphia, 1997
9. Ruckriem, G., Stary, J., Franck, N.: Die Technik wissenschaftlichen Arbeitens, 5, Auflage, UBT für Wissenschaft, München – Wien – Zürich, 1996
10.Theisen, M.: Wissenschaftliches arbeiten, Technik – Methodik – Form, 3. Auflage, Verlag Franz Vahlen GmbH, München, 1995
Seminarski rad, usmeni
Cilj kolegija
Cilj kolegija je produbljivanje znanja studenata doktorskog studija o znanstvenoistraživačkom radu, odnosno o fundamentalnim, primijenjenim i razvojnim istraživanjima te postupcima izrade znanstvenih i stručnih radova, prije svega seminarskih radova, znanstvenih rasprava (članaka), disertacije, studija izvodljivosti, ekspertiza itd. Polaznici studija će stjecati nove vještine pretraživanjem baza i simulacijom izrade pojedinih vrsta znanstvenih i stručnih djela, te će se učinkovito osposobiti za znanstveno utemeljen i racionalan znanstvenoistraživački rad. Kroz kolegij će se obraditi konkretni primjeri kroz koje će doktorandi aktivno i neposredno sudjelovati kao istraživači u znanstvenom istraživanju.
Ishodi učenja
- Produbiti znanje studenata doktorskog studija o znanstvenoistraživačkom radu
- Razlikovati fundamentalna, primijenjena i razvojna istraživanjima
- Razlikovati i usvojiti postupke izrade različitih znanstvenih i stručnih radova
- Organizirati eksperimentalno istraživanje po usvojenoj metodologiji (od prepoznavanja i definiranja problema, preko izbora i provedbe pokusa, do analize podataka i donošenja zaključaka)
- Utvrditi utjecaj časopisa pomoću faktora utjecaja (IF) i znati pretražiti baze podataka.
- Izraditi primjer seminarskog rada temeljem vlastitih istraživanja
Povezivanje ishoda, učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja
Nastavna aktivnost |
ECTS | Ishod učenja |
Aktivnost studenata |
Metode procjenjivanja |
Bodovi | |
min | max | |||||
Pohađanje predavanja |
1 | 1-6 | Prisutnost na nastavi |
Evidencija | 5 | 15 |
Seminar | 4,5 | 1-6 | Samostalna izrada seminara | Procjena prema unaprijed utvrđenim kriterijima | 35 | 60 |
Završna obrana projekta | 2 | 1-6 | Ponavljanje usvojenog gradiva |
Usmeni ispit | 15 | 25 |
Ukupno: | 7,5 | 55 | 100 |